sida

Bosanski/Hrvatski/Srpski

Lijeva partija (švedski: Vänsterpartiet) je socijalistička i feministička politička partija. Osnovana je pod nazivom Socijal-demokratska lijeva partija Švedske maja 1917. godine, u vrijeme društvenih i političkih previranja. Od tada je prerasla u Komunističku partiju Švedsku, Lijevu partiju komunista, a od 1990. godine je poznata pod nazivom Lijeva partija. Tokom devedeset godina postojanja Partija se borila za blagostanje, jednakost, mir, solidarnost i demokratiju.

Rad
Partija podr ava pravo na rad i prava na na radnom mjestu kao temeljne principe. Usled ofanzive neoliberalne ekonomske politike u Švedskoj, sigurnost radnog mjesta  je umanjena jer su oblici privremenog i nesigurnog rada postali široko rasprostranjeni. Po mišljenju Partije, javni sektor treba da preuzme inicijativu u zapošljavanju više radnika, kako bi se povećao kvalitet usluga stanovništvu i istovremeno smanjila nezaposlenost.
 

Blagostanje
”Švedski model” je visoko cijenjen u svjetskim razmjerima jer je osigurao visok kvalitet života švedskim građanima. Međutim, ovaj model je pod stalnim udarima desnice, koja nastoji ukinuti državu blagostanja. Moramo braniti i razvijati javni sektor i odbaciti politiku privatizacije koju vodi švedska vlada.

Feminizam
Partija je na kongresu održanom 1996. godine prihvatila feminizam kao osnovu svoje ideološke orijentacije. Partija dosledno vodi borbu protiv nepravdi koje se nanose ženama, bez obzira da li se čine na radnom mjestu, školi, političkom životu ili društvu u cjelini.

Ivotna sredina
Lijeva partija u cijelosti shvata hitnost zaštite životne sredine i njenog očuvanja za buduće generacije. Partija je formulisala aktivnu politiku čijom realizacijom se bori protiv klimatskih promjena, zahtijevajući smanjenje ispuštanja karbon dioksida.

Partijska organizacija
Partija ima oko 12.000 članova. Partijska organizacija je podijeljena na partijske okružne organizacije (partidistrikt). Osim za regiju Västra Götaland svaka okružna organizacija obuhvata jedan okrug na teritoriji Švedske. Okružne organizacije obuhvataju partijske ogranke (partiföreningar). U većini slučajeva, jedan partijski ogranak obuhvata teritoriju jedne opštine.

Najviši organ odlučivanja je kongres, koji se održava svake dvije godine. Delegate za kongres biraju okružne organizacije. Partijski kongres usvaja Program, Statut i ostale političke dokumente Partije. Štaviše, on bira predsjednika Partije i Nacionalni odbor (partistyrelsen). Od 2004. godine predsjednik Partije je Lars Ohly.

Partija je predstavljena u nacionalnom parlamentu, svim okružnim vijećima i u većini opštinskih vijeća u zemlji. Takođe je predstavljena u Evropskom parlamentu, u kome je članica konfederalne grupe partija pod nazivom Ujedinjena evropska ljevica/Nordijska zelena ljevica.

Mlada ljevica i Lijevi studentski savez djeluju među mladima i studentima. Ove organizacije tijesno sarađuju sa partijom i dijele njene političke ciljeve, ali samostalno određuju svoju organizacionu strukturu i usvajaju svoje programe.

Kopiera länk